Pitanja i Odgovori
Koliko topline može dati jedan kolektor Solar Smile?
Intenzitet Sunčevog zračenja tijekom godine nije uvijek jednak. Unatoč tome što ljeti do kolektora dolazi zračenje koje je veće od 1000 Wata po kvadratnom metru kolektora, ono se ne može u potpunosti iskoristiti pa se na vodu koju kolektori zagrijavaju uspije prenijeti otprilike 600 Wata/m². To se događa zbog gubitaka kolektora, spremnika topline, cjevovoda i slično.
Smije li se u Solar Smile kolektore stavljati voda? Zimi se voda ne stavlja jer može doći do smrzavanja kolektora, a ako se ona želi ispustiti prije početka zime onda je potpuno pražnjenje kolektora često onemogućeno konstrukcijom pojedinih tipova.
Smije li se solarni krug u kojem se nalazi nedovoljna količina solarnog medija (glikol) dopuniti vodom ?
Postoje solarni mediji koji se smiju mješati sa vodom, a i oni koji se ne smiju što je navedeno u uputama za korištenje.
Koliki je vijek trajanja solarnog medija ?
Normalni vijek trajanja je 2 do 3 godine uz redovitu godišnju kontrolu kvalitete no on na prvom mjestu ovisi o kvaliteti solarnog sustava.
Postoji li jednostavna "špranca" za određivanje potrebnog broja kolektora ?
Ona ne postoji i to zbog utjecaja mnogih faktora. Svaka je solarna instalacija specifična na svoj način zbog čega specijalist tvrtke definira sve utjecajne faktore koji su potrebni za proračun sustava.
Koji su kolektori bolji: ravni pločasti ili cijevni vakumski ?
To ovisi o tome koja je svrha korištenja kolektora. Kod pripeme tople potrošne vode cijevni vakumski kolektori imaju 25 do 30 % veći stupanj iskoristivosti od ravnih pločastih.
Da li je normalno da se kod dobro dimenzioniranog sustava u kolektorima stvori para ?
Para je normalna pojava do koje dolazi i kod dobro dimenzioniranih sustava zbog povremenih debalansa u potrošnji topline. No nije normalno kad se dogodi otvaranje sigurnosnog ventila, prekid cirkulacije i sl. što je uobičajeno kod predimenzioniranih sustava.
Na koju temperaturu kolektori mogu ugrijati spremnik sanitarne vode? Kod optimalno dimenzioniranih sustava temperatura se kreće u rasponu od 50 do 20 stupnjeva Celzijevih?
Kako se zaštititi od previsoke temperature sanitarne vode na izlazu iz spremnika tj. na izljevnim mjestima? Zaštita se postiže ugradnjom termostatskog mješajućeg ventila.
Da li je potrebno postojeći akumulacijski spremnik sanitarne vode u kojem se ista zagrijava pomoću kotla ili zidnog plinskog uređaja zamijeniti sa novim spremnikom kod dogradnje solarnog sustava na postojeći? To nije potrebno jer se postojeći spremnik hidrauliički povezuje s novim.
Da li se solarni sustavi mogu kombinirati s toplinskim pumpama, kotlovima na drva i sl ?
Mogu. To su standardna rješenja.
Kako mora biti izveden sustav grijanja da bi se na istom Sunčeva energija optimalno iskoristila ?
Posebno su pogodni niskotemperaturni sustavi koji uključuju podno grijanje ili radijatorske sustave s povećanom ogrjevnom površinom.