Termički solarni uređaji

Termički solarni uređaji

Sunčeva energija se u solarnoj tehnici koristi za direktnu proizvodnju topline. Sunčeva energija pri tome pada na „prijamnu ploču“ obojenu u crno, koja preuzima energiju (apsorbira je) i pretvara u toplinsku energiju. Kroz kolektore, nazvane zbog toga „apsorberi“ struji nositelj topline, primjerice solarni fluid ili voda, koji prenose toplinu. Mogu biti u najrazličitijim građevinskim oblicima i od najrazličitijih materijala (metali, plastika…), pri čemu postoji gruba podjela na ravne i vakuumske kolektore: kod vakuumskih kolektora se koriste izvanredna izolirajuća svojstva vakuuma, slično kao kod termos boce.

Nabava takvih kolektora je bila nekad nešto skuplja, ali visoki stupanj učinkovitosti te s tim u vezi mogućnost proizvodnje visokih temperatura vode, opravdavaju takvu cijenu. Ravni kolektori: kako bi se povećao udio korisne sunčeve energije ugrađuju se u dobro izolirane građevinske elemente apsorberi sa staklenim poklopcem. Zagrijan solarni fluid ili voda koja struji kroz kolektore ne dospijeva do naših pipa.

Ona cirkulira i predaje toplinu preko izmjenjivača topline u vodu iz vodovoda. Solarni uređaj može kad je pravilno dimenzioniran na našim geografskim širinama pokriti potrebu za toplom vodom jednog kućanstva. U pravilu su uređaji instalirani tako da po ljeti realiziraju potrebe 100%, u prijelaznom razdoblju međutim samo djelomično.

Dodatno grijanje osigurava potrebne temperature u nedostatku dovoljnog solarnog zračenja. Posebno su se dokazali uređaji s kolektorskom površinom od 1 do 1,5 kvadratni metar i oko 70 do 100 litara volumena spremnika po osobi u jednom kućanstvu. Naročito su pogodni krovovi s nagibom od 25 do 80 stupnjeva , uz odstupanja od plus/minus 30 stupnjeva s južne strane. Solarni fluid ili voda iz kolektorskog kruženja se može koristiti za zagrijavanje postrojenja za grijanje.

Principijelni nedostatak je da nema dovoljno sunčevog zračenja u sezoni grijanja, tako da potrebe i ponuda nisu usaglašeni. Iz tog razloga se za takva rješenja moraju planirati kako veći spremnici, tako i veće kolektorske površine.

Ukoliko na raspolaganju imate veće površine postoji čaki mogućnost da ukopate u vrtu spremnik od nekoliko tisuća litara , koji bi se cijelo ljeto zagrijavao, a u zimskom razdoblju emitirao toplinu. Ili se „jednostavno“ zagrijava tlo ispod kuće, kako bi se toplina mogla eksploatirati u zimskom periodu. Instalacija solarno-termičkog uređaja, svjedno je li s funkcijom grijanja, zahtijeva kako radove na krovu tako i prilagodbe na sanitarnim instalacijama u kući.